Divlje životinje na koje možete naići u šumama Crne Gore i Bosne

Divlje životinje na koje možete naići u šumama Crne Gore i Bosne
Netaknuta priroda Crne Gore i Bosne ima mnogo skrivenog blaga u formi flore i faune. Raznolik reljef i povoljno klima privukle su razne vrste životinja koje su odlučile da ovaj prostor učine svojim staništem. Među ovim životinjama ima pitomih, ali i divljih životinja. Na našoj turi lova i ribolova u Bosni moguće je videti raznoliku divljač. Mi ćemo vam ukazati na divlje životinje na koje možete naići u šumama Crne Gore i Bosne.
Divlji sisari
U okviru nedavnog projekta za očuvanje životinja izvršeno je praćenje stanja životinja u nacionalnom rezervatu Prokletije. Uspešno je primećeno više vrsta divljih sisara, a među njima se nalaze.
Crveni jelen (Cervus elaphus L.)
Crveni jelen je jedna od najvećih vrsta jelena. Crveni jelen naseljava većinu Evrope, region planine Kavkaz, malu Aziju, Iran, zapadni i centralni deo Azije. Mužjaci dostižu masu i do 300 kg, a dužinu od oko 2.3 m.
Jelen Lopatar (Dama dama L)
Glavno obeležje ove vrste jelena su zaobljeni i račvasto prošireni rogovi mužjaka, dok ženka uošte nema rogove. Ova vrsta je dosta manja u odnosu na običnog (crvenog) jelena.
Srndać (Capreolus capreolus L)
Još jedna životinja iz porodice jelena. Srndać je rasprostranjen na području srednje Evrope i Azije. Iako imaju gipko telo ne mogu se pohvaliti izdržljivošću. Ovo je mala vrsta jelena, a njihova dužina je obično oko 1.1 m. Ima kratke rogove i crvenkasto telo. Dizni je našao inspiraciju u ovoj vrsti za film Bambi.
Divokoza ((Rupicapra rupicapra L.)
Divokoza može dostići do 80 cm visine, mužjaci mogu biti teški više od 40 kg. Ženke su nešto manje i lakše. Vuk je njihov prirodni neprijatelj, a za mlade opasnost mogu doneti i orlovi.
Muflon (Ovis musimon Pall.)
Mufloni imaju crveno - braon kratku dlaku sa tamnim prugama na leđima, Mužjaci imaju velike uvijene rogove koji formiraju skoro potpuno pun krug.
Divlja svinja (Sus scrofa L.)
Divlja svinja je blizak rođak domaće svinje koja živi u čoporima oko vlažnih šuma. Mužjaci dostižu težinu veću od 300 kg, a ženke mogu dostići težinu veću od 150. Pritom su veoma brze i odlični plivači. Dosta se love, jer imaju vrlo malo prirodnih neprijatelja.
Balkanski ris (Lynx lynx martinoi)
Balkanski ris je zvanično najveća mačka u Evropi. Da se radi o posebnoj vrsti specifičnoj za ovo područje potvrđeno je DNK analizom urađenom 2005. godine. Ris je veoma ugrožena životinja i postao je simbol zaštite prirode na zapadnom Balkanu. Na prostoru Crne Gore i okolnih zemalja se procenjuje da ima oko 20 do 40 odraslih jedinki. Ris je samotnjak koji je najaktivniji u sumrak i tokom noći. Plen su mu mali sisari, ptice, zečevi, a ponekad divokoze i srne.
Lovi kao i ostale mačke, prikradanjem iz zasede. Nakon što zaskoči plen ili je pristigne u trku, ubija ga zubima i kandžama. Veoma je sposoban lovac usled izuzetnih mogućnosti. Vidi čak šest puta bolje od čoveka.
Mrki medved (Ursus arctos L.)
Nije potrebno pričati puno o mrkom medvedu. Najopasnija životinja u Evropi koja je na vrhu lanca ishrane. Njegovo snažno telo i oštre kandže predstavljaju strah i trepet za sve što mu se nađe na putu. Mrki medvedi dostižu težinu i do 300 kg, a većina oko 150 kg. Iako su mesožderi, biljna hrana zauzima većinu njihove ishrane.
Vuk (Canis lupus L.)
Vukovi su veoma prilagodljive životinje i našli su svoje stanište po celom svetu. Od ledenih područja Arktika pa sve do pustinja centralne Azije. Vukovi žive u čoporu i hrane se pretežno biljojedima. Love srne, glodare ali i divlje svinje. Pored mesa u ishranu uključuju i bilje.
Pored ovih krupnijih sisara, na ovom području žive i sitniji sisari kao što su kune, lasice, jazavci, tvor, divlje mačke, zečevi, veverice, lisice i šakali.
Reptili
Šetnjom kroz opuštajuće prirodno okruženje možete naići i na sledeće reptile.
Smuk - Ovo je neotrovna zmija, iako su malo veće, nema razloga da je se plašite. Verovatnije je da će on sam pobeći od vas nego vi od njega.
Poskok - Njega ćete prepoznati po karakterističnom rogu na vrhu glave. Njihova boja može biti različita, a zajednička im je crna ili braon cik cak pruga preko leđa. Ako ugledate ovu zmiju budite jako oprezni jer je ovo najotrovnija zmija u Evropi.
Pegavi daždevnjak - Poznat i kao šareni ili vatreni daždevnjak. On je verovatno najpoznatiji daždevnjak u Evropi. On je crn sa žutim mrljama ili prugama u različitoj meri; neki primerci mogu da budu skoro potpuno crni, dok na drugim žuta može biti dominantna.
Obični mrmoljak - Veoma je redak na balkanu i zaštićen je u Crnoj Gori.
Ptice
Na ovom prostoru postoji mnogo vrsta ptica grabljivica. Možete se susresti sa mnogim od njih: od malih sokolova, do velikih orlova. Najveće šanse imate da ugledate sivog sokola, jastreba i zlatnog ili surog orla. Od noćnih ptica, tu su ćukovi i sove. Dnevne grabljivice provode dane na ravnicama ili kamenjarima. Dok noćne obitavaju u krošnjama šuma.
Kao što vidite, lepotu ovog područja dokazuje prisustvo neukroćenih životinja koje svakog dana uživaju u ovim predelima. Možete im se pridružiti, samo nemojte da ih uznemiravate. Iskustvo sa naše ture preživljavanja u prirodi može vam biti od velike pomoći ukoliko se nađete u ovakvoj situaciji.